- Detalji
-
Kategorija: Dokumenti
-
Kreirano Subota, 11 Rujan 2010 02:00
-
Napisao/la Josip Anušić
-
Hitovi: 1991
(11.9.2010. Z.R.) - Na Udbini je do sada najsvečanije u nazočnosti preko 12 tisuća hodočasnika (procjena policije) proslavljen Dan hrvatskih mučenika koji je ove godine bio u znaku blagoslova Crkve hrvatskih mučenika. Misno slavlje predslavio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u suslavlju desetero biskupa kao i dvije stotine svećenika. Uz domaćeg ordinarija Milu Bogovića suslavili su riječki nadbiskup Ivan Devčić, porečko-pulski biskup Ivan Milovan, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, splitsko-dalmatinski nadbiskup Marin Barišić, šibenski biskup Ante Ivas, vojni ordinarij Juraj Jezerinac, varaždinski biskup Josip Mrzljak, požeški biskup Antun Škvorčević i biskup u mirovini Ante Jurić.
Biskup Mile Bogović na početku je izrazio zadovoljstvo završetkom radova na Crkvi hrvatskih mučenika, memorijalnom obilježju nacionalnog karaktera što je i razlog da se nije išlo u moderne proboje sakralnog graditeljstva. Cilj je da projekt bude izraz vjere i kulture i da nas povezuje s našim korijenima. Crkva uključuje muzej i knjižnicu u kojoj je već donacija biblioteke Kaje Pereković. Tvrđavski izgled crkve u pravcu Krbavskog polja ukazuje na braniteljski karakter naše povijesti, a graditeljska predloška po crkvi sv. Križa u Ninu ukauje da baštinimo i dio bizantske umjetnosti prema čemu se približuju vjerske prakse i drugih crkava. Slijedio je simbolički čin uručenja ključa biskupu Bogoviću od strane predstavnika graditelja konstruktora Željka Žderića nakon čega je biskup Bogović blagoslovio unutrašnjost crkve.
Kardinal Vinko Puljić je nakon pozdrava i čestitki biskupu Bogoviću ovu spomen crkvu istaknuo kao najbolji način čuvanja sjećanja i pamćenja na sve naše prethodnike jer postoji opasnost da polako zaboravljamo svoje korijene. U tome nam pomaže i suvremena tehnika, pratimo samo crne kronike i svi su okrenuti sutrašnjici. Ova crkva želi probuditi svijet i stvoriti odgovornost za one koji su dali život za „krst časni i slobodu slavnu“, među kojima prednjače naši mučenici Nikola Tavelić, Marko Križevčanin i Alojzije Stepinac. Nismo baš narod koji zna vrednovati svoje velikane te nema onoga kojeg nismo spremni popljuvati. CHM će nas vratiti na naše velikane da ih znamo vrednovati, u njih se ugledati te ne zaboraviti svoje korijene. CHM će pripomoći da pamtimo i one koji nisu proglašeni mučenicima, a dali su svoje živote za svoju domovinu i narod. Njih čitava plejada od turskih vremena preko „oslobađanja“ nakon drugog svjetskog rata pa do domovinskog rata. Divio sam se onima koji su bili spremni žrtvovati se za najbliže i svoju rodnu grudu što nedovoljno vrednujemo. Ovo neka bude svetište zahvalnosti i učionica povijesti, kao što je prošle godine na ovom mjestu izrekao biskup Želimir Puljić i bio bih sretan da se to ostvari. Zašto imamo u sebi tako malo kršćanske radosti, sumorno i tmurno lice. Ne budimo ljudi mržnje već ljudi ljubavi. Ponekad se moramo zacrveniti kada vidimo koliko je mržnje u nas katolika. Pođimo u školu križa i učimo ljubiti. Tko to ne radi promašio je život. Ponašajmo se tako da se naši sveci ne stide svojih potomaka.
U svom završnom govoru na kraju mise biskup Bogović je izrazio osjećaj zadovoljstva gradnjom CHM iako je bio tijekom zadnjih pet godina napadan. Kao glavne suradnike istaknuo je Ivana Vukića, Nikolu Turkalja i fra Nediljka Knezovića. Gradnjom ove crkve osjetio sam podršku i zajednišvo naroda u Hrvatskoj i inozemstvu, to je narod kojem sam posvetio svoju zadnju knjigu, to je narod koji je 45 godina nakon drugog svjetskog rata prenosio vrednote na svoju djecu i to je narod kojeg politički moćnici ne poštuju. Biskup je na kraju zahvalio svim zaslužnima kod održavanja misnog slavlja, a posebno fra Draženku Tomiću koji je pred pet godina svojim dolaskom u biskupiju najavio gradnju crkve blagoslovom kamena temeljca, a danas je svjedočio završetku gradnje crkve. Posebno mu zahvaljujem na pet godina provedenih u biskupiji na mjestu tajnika i kancelara kao i njegovoj Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji kojoj se vraća. Biskup je na kraju pozvao Crkvu i državu da prevladamo moralnu recesiju te da svima iz raznih jama pronađenih zadnjih godina, ali i desetljeća i stoljeća na Krbavskom polju podno CHM izgradimo zajedničko grobište.
Na kraju je govorio Ličko senjski župan Milan Jurković koji je zahvalio biskupu Bogoviću što nije odustao od projekta gradnje crkve unatoč brojnim napadima što je dokaz da Hrvati pokorno, strpljivo i dostojanstveno izvršavaju svoje ciljeve. Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić je istaknuo da je gradnjom CHMa ispravljena povijesna nepravda te poručio :“Ovo neka bude i mjesto prisjećanja povrede ljudskih prava hrvatskog naroda od strane zavojevača“, te pozivam da ovo bude svetište mira .
